(1) To se vidi
i danas: stare Mirića kuće su navrh polja, Omčikusa kuće u dnu.
(2) Vuk Stefanović Karadžić, "Srpski rječnik (1852)",
sv. I, Prosveta, 1986, str. 67.
(3) "Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika", sv.
I, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1881,
str. 383. (Dalje: "Rječnik JAZU".) "Rječnik hrvatskosrpskoga
književnog jezika", Matica hrvatska - Matica srpska, Zagreb
- Novi Sad, 1967, knj. I, str. 198.
(4) "On pogubi pet turskih katila, pet katila Bjelobrkovića."
"Rječnik JAZU", sv. I, str. 383.
(5) "Rječnik JAZU", sv. I, str. 556.
(6) Ovi potonji došli su, prema Savi Nakićenoviću, autoru knjige
"Kninska krajina", iz Borojevića u Hercegovini u XVI
vijeku, a slava im je sv. Aranđeo.
(7) Petar Skok, "Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga
jezika", JAZU, 1971, sv. 1, str. 98: "balaban (...)
metaforički u Kosmetu 'nesrazmjerno visok krakat čovjek, živinče'".
(8) Velimir Mihajlović, "Srpski prezimenik", Aurora,
Novi Sad, 2002, str. 125.
(9) Petar Skok, "Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga
jezika", sv. 1, str. 242.
(10) Velimir Mihajlović, "Srpski prezimenik", str.
125.
(11) Živko Bjelanović, "Rječnik antroponima Bukovice",
Onomatološki prilozi, X/1989, Beograd, str. 289. Velimir Mihajlović,
"Srpski prezimenik", str. 125.
(12) Velimir Mihajlović, "Srpski prezimenik", str.
125.
(13) Velimir Mihajlović, "Srpski prezimenik", str.
300.
(14) Vladislav Skarić, "Porijeklo pravoslavnoga naroda
u sjevernoj Bosni", Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine,
sv. XXX, Sarajevo, 1918, str. 245.
(15) Velimir Mihajlović, "Srpski prezimenik", str.
355.
(16) Velimir Mihajlović, "Srpski prezimenik", str.
386.
(17) Savo Nakićenović, "Kninska krajina", "Nikola
Pašić", Beograd, 2004, str. 120.
(18) "Rječnik JAZU", sv. V, str. 406.
(19) Vuk Stefanović Karadžić, "Srpski rječnik (1852)",
sv. I, str. 448.
(20) "Rječnik JAZU", sv. V, str. 839. Također, na
istoj stranici, navodi se tumačenje riječi "kutlačina"
kao "šaljiv naziv za čeljade kutlastijeh usta odnosno gubica",
gdje "kutlast" znači "nalik na kutlaču",
pa je i ovo jedno od mogućih tumačenja značenja prezimena Kutlača.
(21) Velimir Mihajlović, "Srpski prezimenik", str.
655.
(22) "Rječnik JAZU", sv. VI, str. 262.
(23) Velimir Mihajlović, "Srpski prezimenik", str.
678.
(24) "Rječnik JAZU", sv. VI, str. 738.
(25) "Rječnik JAZU", sv. VI, str. 891.
(26) Vladislav Skarić, "Porijeklo pravoslavnoga naroda
u sjevernoj Bosni", str. 253. Ima ih u selima Brezičani,
Donji Agići i Gornji Jelovac, a u zapadnoj Bosni još u selima
Knežica, Međuvođe, Trnopolje, Veliko Palančište, Zalužani, Trn,
Kuljani, Gašnica, Bijeli Potok u općinama Prijedor, Banja Luka
i Laktaši.
(27) "Rječnik JAZU", sv. VIII, str. 910.
(28) Savo Nakićenović, "Kninska krajina", str. 120.
(29) Savo Nakićenović, "Kninska krajina", str. 117.
(30) Savo Nakićenović, "Kninska krajina", str. 120.
(31) Savo Nakićenović, "Kninska krajina", str. 86.
(32) Vladislav Skarić, "Porijeklo pravoslavnoga naroda
u sjevernoj Bosni", str. 253.
(33) "Rječnik JAZU", sv. XII, str. 612.
(34) "Rječnik JAZU", sv. XII, str. 599.
(35) Vladislav Skarić, "Porijeklo pravoslavnoga naroda
u sjevernoj Bosni", str. 253.
(36) "Rječnik JAZU", sv. XII, str. 879. Ime je bilo
umanjenica od Rade, Rado itd, kao što postoje i druga imena
umanjenice: Milić, Ivić, Batrić...
(37) "Rječnik JAZU", sv. XII, str. 880-881.
(38) Savo Nakićenović, "Kninska krajina", str. 124.
(39) Doduše ima mjesta pretpostavci i da su došli od Bosanske
Krupe. O tome vidi bilješku 43.
(40) "Rječnik JAZU", sv. XVI, str. 890.
(41) Boško Desnica, "Kako je naseljen kraj od Plavna do
Žegara u severnoj Dalmaciji", Glasnik Geografskog društva,
sv. 9, Beograd, 1923. Vidi ovdje.
(42) Takav nastavak postoji, recimo, u riječima prtljaga, mutljaga.
Petar Skok, "Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga
jezika", sv. 1, str. 12.
(43) Kako oni u Bribiru i Đevrskama, tako i drugi po cijelome
svijetu. Zato je moguće da je prezime zapravo nastalo od nadimka
ili možda dodavanja slova "m" prezimenu Šipraga, koje
postoji u Bosni, u Gornjim Gracima kod Mrkonjić Grada (pravoslavni),
te u Turbetu kod Travnika i u mjestu Šiprage pored Kotor Varoši
(muslimani), a kojem je srodno i prezime Šipragić u Potočanima
kod Prnjavora. Kraj Sanskog Mosta, u selu Miljevcima, postoji
zaselak Šiprage, a tako se zove i jedna mahala grada Maglaja.
Takođe, postoji Šipragina dolina kraj sela Gudavaca blizu Bosanske
Krupe. ("Rječnik JAZU", sv. XVII, str. 617.) Gudavac
se inače nalazi uz sela Veliki i Mali Radić, a uzme li se u
obzir radučka predaja kako je taj jedan jedini spomenuti predak
današnjih nosilaca tog prezimena u Radučić zapravo došao kao
mladić, neke vrste sluga, zajedno sa Radićima, nije isključeno
i da su oba prezimena porijeklom od Bosanske Krupe, a ne od
Bjelaja. |
