Historija Radučića
________________________________
1. Prahistorija
1.1. Neolit u sjevernoj Dalmaciji
1.2. Liburni
1.3. Gradine
1.4. Gradina na Radučkoj glavici
1.5. Radučko-mokropoljska liburnska zajednica
1.6. Gradina nad Gredom
1.7. Nekropola u Čelinama
1.8. Gradina u Carigradu
   
2. Antika
2.1. Burnum
2.2. Predrimska utvrda 
2.3. Rimski legijski logor
2.4. Municipij
2.5. Šuplja crkva (Forum)
2.6. Akvedukt (Prespa)
2.7. Rimski put u Prnadovcu
2.8. Legenda o sv. Pavlu
2.9. Razorenje grada
   
3. Srednji vijek
3.1. Područje sela do XIV vijeka
3.2. Prvi spomen Radučića (1369)
3.3. Ko je bio Marko Raduč?
3.4. Grad Scoglio (Bobodol) 
3.5. Bobodolsko jezero
3.6. Grad Cudanton (Carigrad)
   
4. Dolazak Turaka
4.1. Prve provale
4.2. Zapis o Čavlinovu buku 
4.3. Kliški sandžak
4.4. Popisi stanovništva (defteri)
4.5. Nahija Kistanje
4.6. Krčki sandžak
4.7. Nahija Knin
4.8. Kandijski rat
4.9. Morejski rat
   
5. Doseljenje Srba
5.1. Kad su Srbi zapravo došli u Kninsku krajinu?
5.2. Iz Bosne u Dalmaciju
5.3. Porijeklo i značenje radučkih prezimena
5.4. Crkva svetog Đurđa 
   
6. Venecija
6.1. U znaku lava
6.2. Triplex confinium (nova granica Venecije, Austrije i Osmanskog carstva)
6.3. Alberto Fortis o Morlacima
   
7. Prva austrijska vlast
7.1. Gradnja ceste od Zrmanje do Radučića
7.2. Početak gradnje ceste Knin - Zadar
   
8. Napoleonovo doba
8.1. Pod Francuzima
8.2. "Napoleonova cesta"
8.2. Rat s Austrijom 1809. god.
   
9. Austrija
9.1. Prvi katastar (1828. godine)
9.2. Popisi stanovništva
9.3. Matične knjige
9.4. Katastar Franje Josipa
9.2. Pošta
9.3. Škola
   
10. Radučić u 20. vijeku
10.1. Prvi svjetski rat
10.2. Kraljevina Jugoslavija
10.3. Drugi svjetski rat
10.4. Partizanski pokret
10.5. Socijalistička Jugoslavija
10.6. Željeznička pruga
10.7. Struja, asfalt, telefon
10.8. Republika Srpska Krajina
10.9. Oluja
   
11. Literatura (vidi ovdje)
 
Historijski atlas
Antički i srednjevjekovni nazivi mjesta Bukovice, Kninske krajine, Ravnih kotara i južne Like
 
This site is powered by: Raducic web design
adarski pisac Petar Zoranić (rođen 1508. - umro prije 1569), čiji je renesansni pastirski roman "Planine" prvi roman na ovim prostorima uopće (sl. 1), u tom svom djelu opisuje (zamišljeno) kružno putovanje krajevima u zaleđu Zadra i Šibenika u prvoj polovini XVI vijeka. (1) Roman je dovršen 1536. godine (štampan je 33 godine kasnije), znači u vrijeme kad su Turci već držali znatan dio sjeverne Dalmacije. Itinerar piščevog puta izgleda otprilike ovako: Nin - Velebit - Paklenica - južna Lika - Dinara - Krka - Šibenik - Zaton kod Zadra - Nin. Na tom putu, u velebitskom zaleđu, sreće pastire, koji su ispunjeni strahom od "neprijateljskoga česta plinjenja i robljenja", tj. od turske pljačke i odvođenja ljudi u ropstvo, što je tih godina bila svakodnevnica stočara u Lici, Bukovici i Ravnim kotarima. (2) Takođe spominje čobane koji su već "u tuja vladanja pobigli", tj. pred osmanlijskom najezdom iselili u krajeve pod vlašću Venecije, Austrije ili ugarskog kralja. Da su ti stočari koje susreće vjerovatno Vlasi, pokazuje i pojava "katunara", tj. glavara katuna, tipično vlaškog naselja.
Podsjetimo, radi se o prvoj deceniji nakon turskog osvajanja Knina, južne Like i većeg dijela Bukovice. Pisac u glavi XVI svjedoči: "Svude viditi ćeš mirine rasute / i v njih općeći ćeš vidit zmije ljute, / a po vrtlih prute bodućih drač restuć, / a sve vrulje smute i potoci tekuć, / sove i jeji letuć s orli mrcinjaci, / i gravrani gračuć u zlokobni graci", tj. svuda ćeš vidjeti razrušene zidove i ljute zmije gdje u njima borave, po baščama kako raste šiblje oštre drače, a sve izvore i potoke kako teku mutni, sove i jejine kako lete s orlovima strvinarima, i gavrane kako zlokobno grakću. Zoranićevi opisi prazne unutrašnjosti Dalmacije veoma su opširni i slikoviti. Evo još jednog primjera: "(...) zagrezli su viri malinski, ni tekuć / po
Sl. 1 - Naslovna strana "Planina" iz 1569. godine (prvo izdanje objavljeno u Veneciji)
njih voda hviri u kolo bubajuć; / grade ostavljajuć, sela i kaštile, / svak hiti bigajuć neprjateljske sile; / vidiš pogorile polače i hore, / gorski bozi i vile ostaviše gore", tj. zarasli su kanali mlinski, i voda po njima ne teče i ne juri bubajući u mlinski točak; ostavljajući gradove, sela i utvrde, svi žure bježeći od neprijateljske sile; vidiš pogorjele palače i sela, šumski bogovi i vile ostaviše šume.
Za historiju Radučića posebno je interesantan dio gdje Zoranić, u glavi XXI, opisuje svoj put uz Krku ("Od Krke rike i kud prohaja i od nje istoka"). Idući Krkom, u malenoj "plavci" (lađi) s vilom koja ga vodi, kaže: "I tako plovući, s live i desne strane kaštele, polače i sela, nigda obila i bogata, a sad rasuta prez izma vijahu se", tj. i s jedne i s druge strane Krke viđaju se tvrđave, palače (zidane kuće) i sela, nekad u obilju i bogata, sada sva do jednoga razrušena. Odmah zatim priča pisac dalje: "Tad na misto jedno alit na brig dojdosmo, kadi voda iz visoka i strmena briga jako i vele naglo rovući pada. Stah ja tad predljiv nemalo skok ta s tom plavcom prijati ništar manje, ne znam kako, zdravi doli najdosmo se. Reče mi tada vila: - Na sedmera takova i još strašnija mista pri neg k moru dojdemo priti nam je." U prevodu: "Tada dođosmo na jedno mjesto, obalu, gdje voda s visokog i strmog brijega jako i veoma brzo, s bukom, pada. Nemalo se prestraših skoka tom lađom, [ali] ipak, ne znam kako, nađosmo se dolje zdravi. Reče mi tada vila: - Treba da prođemo sedam takvih i još strašnijih mjesta prije nego što dođemo moru." A taj prvi slap na koji su naišli pisac i vila nije nijedan drugi nego nekadašnji Čavlinov buk u Bobodolu, koji je probijen u XIX i XX vijeku. (3) Tako je u jednom književnom djelu sačuvana slika i radučkog kraja s početka XVI vijeka, koji je, kako vidimo, bio poput ostalih sela kopnene Dalmacije razrušen, pust i zarastao. To će se međutim ubrzo promijeniti, jer su Turci, nakon smirivanja nekog novoosvojenog područja, obično iz svojih obližnjih zemalja (u ovom slučaju iz Bosne i Hercegovine) naseljavali novo stanovništvo da im obrađuje zemlju, plaća porez i daje podršku u ljudstvu i hrani njihovim jedinicama u pograničnim zonama. To su najvećim dijelom bila lako pokretljiva stočarska plemena, pravoslavni Vlasi, o čemu se može pročitati ovdje.
Radučić web site
Zapis o Čavlinovu
buku
 
 
Dalje
 
Homepage
Photo gallery
_____________________________
 
---- Zaseoci ----
 
Arhiva
starih fotografija
iz Radučića
_____________________________
Ako imaš bilo kakvih fotografija snimljenije u Radučiću, a htio bi da ih sačuvaš od zaborava i podijeliš s drugima, pošalji ih na
(Uputstvo za slanje: u mejlu uz fotografiju napiši kad i đe je snimljena i ko su ljudi na slici.)
Arhiva dosad prikupljenih starih fotografija može se vidjeti ođe.
 
Poštanski ured 59304 Radučić
Pošiljke ubačene do 17 sati biće poslane istoga dana Klikni za slanje maila
Ovdje možete ubaciti slike, ideje, primjedbe ili bilo šta drugo za što mislite da fali na ovim stranicama
 
Biblioteka
_____________________________
Jedinstvena studija o običajima i vjerovanjima ljudi u Bukovici sa iscrpnim rječnikom lokalnih izraza
 
Rječnik predratnog Knina koji je zahvaljujući nekolicini entuzijasta vremenom prerastao u alternativnu enciklopediju grada i okolice
 
Pripovjetka iz jedine knjige koja se događa u Radučiću, zbirke priča "Trbuom za kruvom" (1982)
 
Nikad objavljen rukopis knjige o sudjelovanju Radučićana u Narodnooslobodilačkom ratu
 
Stručni tekst o rimskom logoru i kasnijem antičkom gradu Burnumu zagrebačkog arheologa i profesora
 
Članak iz hrvatskog magazina Nacional o otkriću amfiteatra nedaleko od logora Burnum
 
 
Toponimija
Popis svih lokaliteta u Radučiću: ograda, branjevina, lokava itd.
 
Rječnik
Riječi, poslovice i pjesmice iz narodnog govora Radučića
 
Linkovi
_____________________________
(službene stranice)
Od 1996. u područje Nacionalnog parka uključen je i gornji tok rijeke pa tako i neki dijelovi Radučića
 
Internet site jedne od najvećih turističkih agencija u Beogradu. Vlasnik je porijeklom Radučićanin

 

Web site Benkovačana sa mnogo podataka o crkvama, slavama i prezimenima sjeverne Dalmacije

 

Projekt Eko-janje
Web site projekta uzgoja ekološke janjetine na području Bukovice