Historija Radučića
________________________________
1. Prahistorija
1.1. Neolit u sjevernoj Dalmaciji
1.2. Liburni
1.3. Gradine
1.4. Gradina na Radučkoj glavici
1.5. Radučko-mokropoljska liburnska zajednica
1.6. Gradina nad Gredom
1.7. Nekropola u Čelinama
1.8. Gradina u Carigradu
   
2. Antika
2.1. Burnum
2.2. Predrimska utvrda 
2.3. Rimski legijski logor
2.4. Municipij
2.5. Šuplja crkva (Forum)
2.6. Akvedukt (Prespa)
2.7. Rimski put u Prnadovcu
2.8. Legenda o sv. Pavlu
2.9. Razorenje grada
   
3. Srednji vijek
3.1. Područje sela do XIV vijeka
3.2. Prvi spomen Radučića (1369)
3.3. Ko je bio Marko Raduč?
3.4. Grad Scoglio (Bobodol) 
3.5. Bobodolsko jezero
3.6. Grad Cudanton (Carigrad)
   
4. Dolazak Turaka
4.1. Prve provale
4.2. Zapis o Čavlinovu buku 
4.3. Kliški sandžak
4.4. Popisi stanovništva (defteri)
4.5. Nahija Kistanje
4.6. Krčki sandžak
4.7. Nahija Knin
4.8. Kandijski rat
4.9. Morejski rat
   
5. Doseljenje Srba
5.1. Kad su Srbi zapravo došli u Kninsku krajinu?
5.2. Iz Bosne u Dalmaciju
5.3. Porijeklo i značenje radučkih prezimena
5.4. Crkva svetog Đurđa 
   
6. Venecija
6.1. U znaku lava
6.2. Triplex confinium (nova granica Venecije, Austrije i Osmanskog carstva)
6.3. Alberto Fortis o Morlacima
   
7. Prva austrijska vlast
7.1. Gradnja ceste od Zrmanje do Radučića
7.2. Početak gradnje ceste Knin - Zadar
   
8. Napoleonovo doba
8.1. Pod Francuzima
8.2. "Napoleonova cesta"
8.2. Rat s Austrijom 1809. god.
   
9. Austrija
9.1. Prvi katastar (1828. godine)
9.2. Popisi stanovništva
9.3. Matične knjige
9.4. Katastar Franje Josipa
9.2. Pošta
9.3. Škola
   
10. Radučić u 20. vijeku
10.1. Prvi svjetski rat
10.2. Kraljevina Jugoslavija
10.3. Drugi svjetski rat
10.4. Partizanski pokret
10.5. Socijalistička Jugoslavija
10.6. Željeznička pruga
10.7. Struja, asfalt, telefon
10.8. Republika Srpska Krajina
10.9. Oluja
   
11. Literatura (vidi ovdje)
 
Historijski atlas
Antički i srednjevjekovni nazivi mjesta Bukovice, Kninske krajine, Ravnih kotara i južne Like
 
This site is powered by: Raducic web design
elo Radučić se prvi put spominje u jednoj listini koja se čuva u splitskom kaptolskom arhivu, u dokumentu o štetama koje je kninskoj biskupiji nanio "primorski ban" Emerik Lacković 1368. godine. U 14. vijeku ojačalo je bogumilstvo i naraslo neraspoloženje prema papinskoj crkvi u Dalmaciji (1), pogotovo u biskupijama koje su bile u neposrednom dodiru s Bosnom, a mnogi magnati (velikaši) i pučani (slobodni ljudi koji nisu plemenita roda), ali i sama državna vlast i popovi, otimali su se obavezi da crkvi predaju "desetinu" (nešto kao crkveni porez, koji je iznosio desetinu prihoda), pa bi je uskraćivali, ili je često, kad bi već bila sakupljena, prisvajali, to jest ne bi je predavali višoj instanci (nadbiskupu). (2)
Dokumenti u kojima se prvi put spominje Radučić govore upravo o prisvajanju već sakupljene crkvene desetine i uroda s crkvenih imanja koji su trebali završiti u žitnicama i konobama kninskog biskupa Nikole IV, a datiran je 14. novembra 1369. godine. Na molbu Albertusa, upravitelja imanja kninskog biskupa, ujedno i njegovog zastupnika, koja je iz Knina bila upućena tek nakon što je ban Emerik lišen vlasti, kralj Ludovik pozvao je kaptol splitske katedrale da zajedno s njegovim čovjekom pošalje nekoga u procjenu štete koju je biskupu Nikoli nanio primorski ban Emerik godinu dana ranije, 1368. godine. Kaptol na taj poziv kao izaslanika šalje svog kanonika Mihovila. Listina o kojoj se govori je izvještaj splitskog kaptola kralju sastavljen na osnovu saznanja dvojice procjenjivača, kraljevog čovjeka i spomenutog kanonika.
Između ostalog, u nabrajanju količina pšenice, prosa, ječma, zobi i vina koje nisu dospjele kninskom biskupu, u dva navrata spominje se kao jedan od Emerikovih ljudi koji su za bana kupili biskupska dobra i stanoviti Tumpa iz Radučića, plemenita roda i naveden kao banov "službenik". Prvi put navodi se kao "Tumppa nobilis de Radozich", a nešto dalje kao "Tumpa de Radocich", u vezi sa skupljanjem dobara u Lapcu i Vrlici. (3)
Lovre Katić, koji je objavio ove dokumente i dao svoje tumačenje, pretpostavlja da ime Tumpa nije drugo nego Tompa, odnosno Toma, i da je prvi zabilježeni Radučićanin začetnik loze Trumpića u starom plemenu Kreščića, koje je kasnije držalo gradove Vranograč i Podzvizd u današnjoj Lici. (4) Ali ovo su pretpostavke i osim imena Tumpa i spomena sela splitska listina ne donosi nikakve druge informacije o samom Radučiću.

Selo se sljedeći put spominje dobar ljudski vijek kasnije, 1437. godine, kada kninskom velikašu "Georgii filii Stephani Martinoshevich, de Raduuchijch", to jest Georgiu sinu Stefanovu Martinoševiću od Radučića, kralj Sigismund odnosno ban Matko Talovac daje

Sl. 1 - Vrh uz cestu Knin - Gračac gdje se nalazio Zvonigrad

"possessiones seu villas Badaan, Nepekure, Lelchychy, et Lobothychy, vocatas, in Provincia seu contrata de Promynya", to jest prominska sela i posjede Badanj (5), Nepekure (6), Lelčiće (7) i Ljubotić. (8) To su prije bili posjedi moćnih knezova Nelipića, koji su u 15. vijeku vladali Kninom i dobrim dijelom Promine, Miljevaca, Gornje Cetine i Petrovog polja, a dospjeli su u ruke radučkog plemića Martinoševića nekoliko godina nakon smrti cetinskog kneza Ivaniša Nelipića, koji nije imao muških potomaka. Nelipićeva prostrana imanja od Velebita do Cetine su, bez nasljednika, po državnom pravu trebala pripasti kralju, ali je knez bio posinio zeta, Ivana (Anžua) Frankapana, "kneza Kralja Krbavskoga", hrvatskog bana, da to izbjegne. Ivaniševa jedina kćer Margarita, umjesto 7000 dukata zlatnika, u miraz donese grad Zvonigrad (nalazio se na vršku pored ceste za Gračac, iznad sela Palanka, sl. 1) i spomenuta sela i posjede, koja Frankapanu pripadoše kad je cetinski knez umro u ljeto 1434. godine. (9) Premda je kralj za života Nelipićeva bio pristao na takav aranžman, nakon njegove smrti "počne se sada tome opirati zahtijevajući od Ivana Frankapana da mu preda svu ostavštinu kneza Ivaniša; kad taj ne htjede da to učini, proglasi ga buntovnikom, liši svih časti i posjeda te naloži slavonskom banu Matku Talovcu (1435-1444) da ga silom pokori. Tako bukne 1436. u Hrvatskoj građanski rat koji se svrši nakon nenadane smrti bana Ivana Frankapana kraljevom pobjedom."(10) Kralj Sigismund podijeli sva imanja Nelipićeva, sve gradove i kule Matku Talovcu, banu Hrvatske i Dalmacije. Po kraljevoj dozvoli, "radi zasluga u ratu zadobivenih u obrani kraljevih gradova" u borbama s krbavskim knezovima, poklanja knezu i plemiću Martinušiću iz Radučića Nelipićeve posjede koji su u blizini Bukovice. (11) Gdje su živjeli ti prvi Radučićani? Može se pretpostaviti da je srednjovjekovna naseobina, kao i poslije, kad su u Radučić doselili Srbi, bila uz polje (velika slika), a da su današnji krševiti predjeli u donjem dijelu sela bili šuma odnosno, kao i danas, pašnjaci. Ko je obrađivao zemlju, jesu li to bili starosjedioci Hrvati, ili možda Vlasi koji se od 14. vijeka naseljavaju u opustjela naselja Kninske krajine (12), ostaje pitanje bez odgovora.

Radučić web site
Prvi spomen Radučića

 

Dalje
 
Homepage
Photo gallery
_____________________________
 
---- Zaseoci ----
 
Arhiva
starih fotografija
iz Radučića
_____________________________
Ako imaš bilo kakvih fotografija snimljenije u Radučiću, a htio bi da ih sačuvaš od zaborava i podijeliš s drugima, pošalji ih na
(Uputstvo za slanje: u mejlu uz fotografiju napiši kad i đe je snimljena i ko su ljudi na slici.)
Arhiva dosad prikupljenih starih fotografija može se vidjeti ođe.
 
Poštanski ured 59304 Radučić
Pošiljke ubačene do 17 sati biće poslane istoga dana Klikni za slanje maila
Ovdje možete ubaciti slike, ideje, primjedbe ili bilo šta drugo za što mislite da fali na ovim stranicama
 
Biblioteka
_____________________________
Jedinstvena studija o običajima i vjerovanjima ljudi u Bukovici sa iscrpnim rječnikom lokalnih izraza
 
Rječnik predratnog Knina koji je zahvaljujući nekolicini entuzijasta vremenom prerastao u alternativnu enciklopediju grada i okolice
 
Pripovjetka iz jedine knjige koja se događa u Radučiću, zbirke priča "Trbuom za kruvom" (1982)
 
Nikad objavljen rukopis knjige o sudjelovanju Radučićana u Narodnooslobodilačkom ratu
 
Stručni tekst o rimskom logoru i kasnijem antičkom gradu Burnumu zagrebačkog arheologa i profesora
 
Članak iz hrvatskog magazina Nacional o otkriću amfiteatra nedaleko od logora Burnum
 
 
Toponimija
Popis svih lokaliteta u Radučiću: ograda, branjevina, lokava itd.
 
Rječnik
Riječi, poslovice i pjesmice iz narodnog govora Radučića
 
Linkovi
_____________________________
(službene stranice)
Od 1996. u područje Nacionalnog parka uključen je i gornji tok rijeke pa tako i neki dijelovi Radučića
 
Internet site jedne od najvećih turističkih agencija u Beogradu. Vlasnik je porijeklom Radučićanin

 

Web site Benkovačana sa mnogo podataka o crkvama, slavama i prezimenima sjeverne Dalmacije

 

Projekt Eko-janje
Web site projekta uzgoja ekološke janjetine na području Bukovice