(1) Šime Batović,
"Caractéristiques des agglomérations fortifiées dans la
region des Liburniens", Godišnjak Akademije nauka i umjetnosti
BiH, knj. 15, Centar za balkanološka ispitivanja, sv. 13, Sarajevo,
1977, str. 201-225.
(2) Gromilu nad Gredom u popisu podvelebitskih gradina navodi,
doduše, i Miroslav Glavičić, u članku "Željeznodobna i
antička naselja podno Velebita", Radovi Filozofskog fakulteta
u Zadru, 31 (18), 1991/1992, ali njegov popis, što se tiče područja
istočne Bukovice, ne razlikuje se od Batovićeva.
(3) Da su podatak o njenom postojanju i Batović i Glavičić jednostavno
preuzeli od Buttlera, potvrđuje to što je poput njemačkog arheologa
navode kao gradinu Bobodo (mikrotoponim je inače Bododol), iako
je njen jedini naziv gradina nad Gredom. Predio Bobodol je,
naime, nešto uzvodnije te se, u razgovoru o "starinama",
pod njim podrazumijeva drugi arheološki lokalitet: srednjovjekovni
grad Scoglio,
koji se nalazio na širokoj sedrenoj hridi usred Krke na tom
predjelu, a nikako predrimska gradina na vrhu kanjona nekoliko
stotina metara zapadnije.
(4) Werner Buttler, "Burgwälle in Norddalmatien",
str. 192.
(5) Na obližnjem lokalitetu Čeline, danas ravnom krševitom pašnjaku
navrh strane, bili su zasađeni prvi vinogradi u Radučiću.
(6) U stručnoj literaturi samo se nagađa da je rimski grad Ninia
bio na kninskom brdu Spas, ali u tim raspravama obično se ne
spominje da je na današnjoj tvrđavi pronađen antički natpis,
koji svakako nije dovučen iz nekog udaljenog kraja, na kojem
se izričito spominje baš Ninia. (Mladen Friganović, "Polja
gornje Krke", Radovi Geografskog instituta Sveučilišta
u Zagrebu, sv. 3, Zagreb, 1961, str. 157.)
