(1) Slobodan Čače,
"Pogranične zajednice i jugoistočna granica Liburnije u
kasno predrimsko i u rimsko doba", Diadora 11, Zadar, 1989,
str. 79.
(2) Slobodan Čače, "Pogranične zajednice...", str.
79. Vidi i Marin Zaninović, "Prata legionis u Kosovom polju
kraj Knina", Opuscula archaeologica, 10, Zagreb, 1985.
(3) Slobodan Čače, "Broj liburnskih općina i vjerodostojnost
Plinija", Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, sv. 32,
1992, str. 30. S obzirom na drugi kriterij da je neka gradina
bila i središte zajednice, ostatke naselja s nalazima iz helenističkog
vremena, gradina na Radučkoj glavici ne može se razmatrati jer
njeno naselje nije arheološki istraženo, a to se odnosi i na
treći kriterij: tragove života iz rimskog perioda. Buttler doduše
navodi da su ostaci zidova iz rimskog vremena, ali ne spominje
zašto tako i misli.
(4) Slobodan Čače, "Pogranične zajednice...", str.
79.
(5) Slobodan Čače, "Pogranične zajednice...", str.
79. Potpunosti radi, spomenimo i mogućnost da je gradina na
Radučkoj glavici mogla biti tek jedno od naselja Burnista (što
bi značilo da je njihov teritorij zahvaćao i desnu obalu Krke)
ili pak nekog trećeg liburnskog plemena, čije je središte moglo
biti na nekoj od velikih gradina u znatno udaljenom Erveniku.
Sve ipak ostaje na nagađanju dok se ne obave istraživanja ovog
inače arheološki potpuno neistraženog kraja.
Radučić
web site
Radučko-mokropoljska liburnska zajednica
