Historija Radučića
________________________________
1. Prahistorija
1.1. Neolit u sjevernoj Dalmaciji
1.2. Liburni
1.3. Gradine
1.4. Gradina na Radučkoj glavici
1.5. Radučko-mokropoljska liburnska zajednica
1.6. Gradina nad Gredom
1.7. Nekropola u Čelinama
1.8. Gradina u Carigradu
   
2. Antika
2.1. Burnum
2.2. Predrimska utvrda 
2.3. Rimski legijski logor
2.4. Municipij
2.5. Šuplja crkva (Forum)
2.6. Akvedukt (Prespa)
2.7. Rimski put u Prnadovcu
2.8. Legenda o sv. Pavlu
2.9. Razorenje grada
   
3. Srednji vijek
3.1. Područje sela do XIV vijeka
3.2. Prvi spomen Radučića (1369)
3.3. Ko je bio Marko Raduč?
3.4. Grad Scoglio (Bobodol) 
3.5. Bobodolsko jezero
3.6. Grad Cudanton (Carigrad)
   
4. Dolazak Turaka
4.1. Prve provale
4.2. Zapis o Čavlinovu buku 
4.3. Kliški sandžak
4.4. Popisi stanovništva (defteri)
4.5. Nahija Kistanje
4.6. Krčki sandžak
4.7. Nahija Knin
4.8. Kandijski rat
4.9. Morejski rat
   
5. Doseljenje Srba
5.1. Kad su Srbi zapravo došli u Kninsku krajinu?
5.2. Iz Bosne u Dalmaciju
5.3. Porijeklo i značenje radučkih prezimena
5.4. Crkva svetog Đurđa 
   
6. Venecija
6.1. U znaku lava
6.2. Triplex confinium (nova granica Venecije, Austrije i Osmanskog carstva)
6.3. Alberto Fortis o Morlacima
   
7. Prva austrijska vlast
7.1. Gradnja ceste od Zrmanje do Radučića
7.2. Početak gradnje ceste Knin - Zadar
   
8. Napoleonovo doba
8.1. Pod Francuzima
8.2. "Napoleonova cesta"
8.2. Rat s Austrijom 1809. god.
   
9. Austrija
9.1. Prvi katastar (1828. godine)
9.2. Popisi stanovništva
9.3. Matične knjige
9.4. Katastar Franje Josipa
9.2. Pošta
9.3. Škola
   
10. Radučić u 20. vijeku
10.1. Prvi svjetski rat
10.2. Kraljevina Jugoslavija
10.3. Drugi svjetski rat
10.4. Partizanski pokret
10.5. Socijalistička Jugoslavija
10.6. Željeznička pruga
10.7. Struja, asfalt, telefon
10.8. Republika Srpska Krajina
10.9. Oluja
   
11. Literatura (vidi ovdje)
 
Historijski atlas
Antički i srednjevjekovni nazivi mjesta Bukovice, Kninske krajine, Ravnih kotara i južne Like
 
This site is powered by: Raducic web design
zgleda da je na Radučkoj glavici, ako ne duže onda bar kroz neki period željeznog doba (tj. tokom 1. milenija p. n. ere), bilo središte neke od liburnskih zajednica (općina, civitas), čije nam ime, za razliku od mnogih drugih (Burnistae, Varvarini, Neditae, Iadertini, Asseriati itd) nije sačuvano. "Plodni pojas koji se proteže kroz Radučić i Mokro Polje nedvojbeno je jezgreni dio ove anonimne liburnske općine, ali se s obzirom na očekivanu veličinu teritorija može pretpostaviti da ova općina zauzima čitav prostor između Zrmanje i Krke" (sl. 1), piše u svojoj naučnoj studiji o pograničnim zajednicama Liburna zadarski profesor i arheolog Slobodan Čače (1), koji pretpostavlja da je južna granica te zajednice sezala još dalje od današnjeg sela Ivoševaca, možda čak do linije Kistanje - Nunić - Modrino Selo, dokle je s juga dopirao teritorij zajednice Varvarina, čije je sjedište bilo na Bribirskoj glavici. Iako su Varvarini teritorijalno bili južni susjedi naše neimenovane zajednice, prvo liburnsko središte prema jugu, međutim, bio je predrimski Burnum, udaljen otprilike 5 kilometara od Radučke glavice, glavno naselje zajednice Burnista. Prethistorijski Burnum nalazio se na velikom grebenu iznad slapa Manojlovca, na lijevoj obali Krke, a danas je poznat kao Gradina u Puljanima. (Rimski logor Burnum i kasniji grad istog imena podignuti su na suprotnoj strani kanjona, na desnoj obali.) No čini se da, u predrimsko vrijeme, Burnisti nisu držali zemljište i na desnoj obali Krke (2) to jest da je ono pripadalo neimenovanoj zajednici sa sjedištem na Radučkoj glavici odnosno na nekoj od gradina, smještenih po brežuljcima oko Mokrog Polja, kao što su Jagodnik i Oštrik (vidi veliku sliku). Teritorij Burnista pružao se uglavnom na sjevernom dijelu današnje župe Promine, tj. od linije Razvođe - Oklaj na sjever do Krke, do kraja prominske visoravni nadomak Knina i do planine Promine, pa je, dakle, upravo Krka bila granica Burnista i radučko-mokropoljske liburnske zajednice.

Sl. 1 - Područje radučko-mokropoljske liburnske zajednice između Zrmanje, Debelog brda i Krke
Još jedna činjenica ide u prilog tezi da se na Radučkoj glavici, barem neko vrijeme, nalazilo sjedište liburnske općine. Površina branjenog prostora (opkoljenog bedemima) iznosi između 7 i 9 hektara, što daleko premašuje 2 hektara što kao minimum branjene površine u središtima kasnoliburnskih zajednica navodi Slobodan Čače u drugom svom članku, o broju liburnskih općina. (3) Ovaj autor, inače jedini koji je detaljno razmatrao problematiku sjeveroistočne Bukovice u predrimsko vrijeme, pretpostavlja da središnju ulogu gradine na Radučkoj glavici "u mlađe željezno doba preuzima obližnja Đurina gromila s jakim bedemom i nalazima helenističke keramike" (4), a cijela zajednica da je nestala ili u najmanju ruku bila sasvim reducirana u ratovima protiv Rimljana:
"S obzirom da su liburnske općine stajale na rimskoj strani u velikim sukobima u 1. st. pr. n. ere i za Batonova ustanka, problem rimskog zaposjedanja očevidno prostranog zemljišta u sjevernom susjedstvu Varvarina i Burnista nije lako razriješiti. Najjednostavnije, ali i povijesno najprihvatljivije, rješenje ostaje hipoteza po kojoj je liburnska općina (ili više njih) na dotičnom području prestala postojati. Načelno je to moguće jer su borbe na cijelom ovom području bile vrlo žestoke i dugotrajne. Drugo, dok kasnoliburnsko središte na Đurinoj gomili zamire prije konačne uspostave rimske vlasti, u Mokrom Polju pronađeni natpisi otkrivaju prisustvo odjela XI. legije već prije 42. god. (...); pored više fragmenata našao se i natpis koji govori o posjedniku zacijelo italskoga podrijetla (...). Sudeći po tome, gašenje liburnske općine prilično je vjerojatna pretpostavka. Time se ujedno objašnjava kako je moglo doći do toga da Rimljani preuzmu prilično veliko područje a da pri tom ne povrijede Liburne." (5)
Dakle područje današnjeg sela Radučić prije Rimljana vjerojatno nije pripadalo Burnistima, plemenu koje je obitavalo na gradini u Puljanima, nego radučko-mokropoljskom plemenu koje je bilo zajednica za sebe: područje na bukovačkoj obali Krke, pa čak i ono gdje se poslije nalazio vojni logor, tek nakon dolaska rimske vojske i nakon zadobivanja statusa municipija, pripalo je teritoriju grada Burnuma, pa tako posredno i Burnistima, koji su međutim u rimsko doba činili tek dio gradskog življa, uz doseljenike iz drugih područja Dalmacije i carstva, te vojnike i veterane koji su nakon završetka vojne službe ostali u Burnumu.
Alternativna središta spomenute zajednice nepoznatog imena su, osim Radučke glavice odnosno Đurine gromile u Mokrom Polju, mogla biti i gradinska naselja u Oćestovu ili Pađenima, ali to je manje vjerojatno zbog njihovog rubnog položaja i neposredne blizine granice (liburnsko naselje u Oćestovu nalazi se uz sam kanjon Krke, a pađenska gradina uz granični pojas s Ditionima, ako već i sama nije pripadala tom ilirskom plemenu koje je zauzimalo krajeve sjeverno od Knina i dio zapadne Bosne oko Drvara i Grahova).
Kako bilo, gotovo je sigurno da su i dvije manje gradine na području Radučića bile dio sistema naseobina anonimne liburnske općine o kojoj smo govorili. I gradina nad Gredom i gradina u Carigradu imale su svakako važan strateški značaj jer, osim što su svojim smještajem na zavojima rijeke "pokrivale" znatne dijelove kanjona Krke, bile su i pogranične utvrde prema prostoru prominske visoravni, na koji je teritorijalne pretenzije imalo pleme - bar jedno vrijeme prema Liburnima neprijateljski nastrojenih - Delmata.

Radučić web site
Radučko-mokropoljska liburnska zajednica
 
 
 
Photo gallery
_____________________________
 
---- Zaseoci ----
 
Arhiva
starih fotografija
iz Radučića
_____________________________
Ako imaš bilo kakvih fotografija snimljenije u Radučiću, a htio bi da ih sačuvaš od zaborava i podijeliš s drugima, pošalji ih na
(Uputstvo za slanje: u mejlu uz fotografiju napiši kad i đe je snimljena i ko su ljudi na slici.)
Arhiva dosad prikupljenih starih fotografija može se vidjeti ođe.
 
Poštanski ured 59304 Radučić
Pošiljke ubačene do 17 sati biće poslane istoga dana Klikni za slanje maila
Ovdje možete ubaciti slike, ideje, primjedbe ili bilo šta drugo za što mislite da fali na ovim stranicama
 
Biblioteka
_____________________________
Jedinstvena studija o običajima i vjerovanjima ljudi u Bukovici sa iscrpnim rječnikom lokalnih izraza
 
Rječnik predratnog Knina koji je zahvaljujući nekolicini entuzijasta vremenom prerastao u alternativnu enciklopediju grada i okolice
 
Pripovjetka iz jedine knjige koja se događa u Radučiću, zbirke priča "Trbuom za kruvom" (1982)
 
Nikad objavljen rukopis knjige o sudjelovanju Radučićana u Narodnooslobodilačkom ratu
 
Stručni tekst o rimskom logoru i kasnijem antičkom gradu Burnumu zagrebačkog arheologa i profesora
 
Članak iz hrvatskog magazina Nacional o otkriću amfiteatra nedaleko od logora Burnum
 
 
Toponimija
Popis svih lokaliteta u Radučiću: ograda, branjevina, lokava itd.
 
Rječnik
Riječi, poslovice i pjesmice iz narodnog govora Radučića
 
Linkovi
_____________________________
(službene stranice)
Od 1996. u područje Nacionalnog parka uključen je i gornji tok rijeke pa tako i neki dijelovi Radučića
 
Internet site jedne od najvećih turističkih agencija u Beogradu. Vlasnik je porijeklom Radučićanin

 

Web site Benkovačana sa mnogo podataka o crkvama, slavama i prezimenima sjeverne Dalmacije

 

Projekt Eko-janje
Web site projekta uzgoja ekološke janjetine na području Bukovice